Kožna barijera i njen oporavak je moje područje istraživanja već nekoliko godina te iako se ne bavim samim mikrobiomom kože, sastavnim dijelom koji čini kožnu barijeru, primjećujem sve veći broj istraživanja o toj tematici. Slično ste sigurno primijetili i sami kada je crijevni mikrobiom u pitanju, kojeg se danas ne povezuje više samo s gastrointestinalnim nuspojavama korištenja antibiotika, već i s našim imunitetom, upalnim bolestima pa čak i duševnim poremećajima.

Što točno radi mikrobiom naše kože?

U idealnom slučaju, na našoj koži žive dobri mikroorganizmi, koji pomažu održavanju kiselog pH kože (bitnog za zaštitu od patogena), jačanju barijere (bitno za smanjeno prodiranje alergena ili iritansa), potiču stvaranje antimikrobnih peptida te reguliraju imunološki odgovor naše kože. Problem nastaje kada dođe do takozvane disbioze – ili se naruši raznolikost na koži ili određeni mikroorganizmi postaju zastupljeniji od uobičajenog.

Disbioza mikrobioma: od oštećene barijere do upalnih bolesti kože

Dosadašnja istraživanja povezuju poremećaj mikrobioma kože s povećanim gubitkom vlage (posljedica je dehidrirana koža), ali i crvenilom, svrbežom, aknama, atopijskim dermatitisom pa čak i psorijazom. U članku objavljenom u uglednom časopisu navodi se čak i da poremećaj mikrobioma kože, koji je posljedica pušenja, može biti čimbenik rizika za nastanak ozbiljne bolesti poput hidradenitis suppurativa. Iako su potrebna dodatna istraživanja o ovoj tematici, zasad se smatra da disbioza može pojačati kroničnu upalu i time pogoršati kontrolu svih navedenih stanja i bolesti.

Rutina njege koja može poremetiti mikrobiom kože

Kožni mikrobiom ima ključnu ulogu u tome hoće li koža biti hidrirana i otporna ili pak suha, osjetljiva i sklona upali. Zbog toga je važno individualno procijeniti osjećaj nakon korištenja određenog proizvoda, jer ako vam ostavlja osjećaj zatezanja i suhoće, velika je mogućnost ni da vaš mikrobiom nije sretan. U literaturi su najviše opisane dvije kategorije sastojaka kozmetike; sastojci za čišćenje kože te konzervansi, koji mogu negativno utjecati na kožni mikrobiom. Primjer agresivnih sastojaka za čišćenje je natrij lauril sulfat (engl. SLS), koji uklanja lipide iz površinskog sloja kože te na taj način našem mikrobioma smanjuje izvor hranjivih tvari. Drugi primjer je sapun, koji zbog svog lužnatog pH može smanjiti raznolikost mikrobioma te potaknuti disbiozu.

Micriobiome friendly kao novi standard njege?

Osim što određeni sastojci mogu negativno utjecati na mikrobiom kože, danas se sve više istražuju sastojci i proizvodi koji neće narušavati prirodnu ravnotežu mikrobioma, nego će je aktivno podupirati. Najjednostavniji primjeri su odavno opisani probiotici (pojednostavljeno dobre bakterije), prebiotici (hrana za dobre bakterije na našoj koži, primjerice inulin) te postbiotici. Postbiotici mogu biti različiti metaboliti koje stvara sama bakterija, ali i tvari koje nastaju fermentacijom i pozitivno djeluju na zdravlje kožne barijere. Valja spomenuti i vitamine C i E, jer oni neizravno čuvaju mikrobiom kože jer štite od oksidativnog stresa i lipidne peroksidacije (zato ih je dobro kombinirati).

Zaključno

Lijepo je da raste broj znanstvenih istraživanja kozmetičkih tvari i proizvoda kojima nije u fokusu samo estetika (iako barijera i starenje kože jesu povezani), već zdravlje barijere kože, koje se povezuje s brojnim kožnim stanjima i bolestima. Dok čekamo dodatna kvalitetna istraživanja, dobro je znati da blaga sredstva za čišćenje, emolijensi te kreme za zaštitu od sunca (da, UV filteri su se prema dosadašnjim istraživanjima pokazali microbiome friendly) mogu doprinijeti zdravlju mikrobioma vaše kože te posljedično očuvanju kožne barijere.

Literatura

• Santos YR,  Andréo-Filho N,  Lopes PS,  Leite-Silva VR.  A review of skin microbiome and new challenges to cosmetic microbiome-friendly formulations. Int J Cosmet Sci.  2026;00:1–18. https://doi.org/10.1111/ics.70073
• Kim SR, Choi YG, Jo SJ. Smoking Cessation and Risk of Hidradenitis Suppurativa Development. JAMA Dermatol. 2024;160(10):1056-65.
• Janssens-­ Böcker C, Doberenz C, Monteiro M, de Oliveira, Ferreira M. Influence of cosmetic skincare products with pH < 5 on the skin microbiome: a randomized clinical evaluation. Dermatol Ther. 2024;15:141–59.
• Głaz P, Rosińska A, Woźniak S, Boguszewska-Czubara A, Biernasiuk A, Matosiuk D. Effect of Commonly Used Cosmetic Preservatives on Healthy Human Skin Cells. Cells. 2023;12(7):1076.