Ovaj tekst nek vam služi kao podsjetnik da redovito koristite propisanu terapiju za akne od strane dermatologa ukoliko sami bolujete od istih, a dodatno da vas upozori koliko ova bolest može utjecati na psihičko zdravlje pojedinca te koje životne navike, uz pravilnu terapiju, mogu doprinijeti boljoj kontroli ovog stanja.

Što znamo o nastanku akni

U literaturi koja spominje akne se i dalje navodi da ne znamo u potpunosti razlog (ili način) kako točno dolazi do njihovog nastanka, ali se redovito spominju 4 glavna čimbenika; pretjerano lučenje sebuma, nakupljanje mrtvih stanica, kolonizacija bakterijom C. Acnes i upala. Ono što knjige često ne navode je psihološka nelagoda koju akne uzrokuju u pacijenata, posebno kada se radi o onima s upalnim oblicima, koji su nerijetko popraćeni osjećajem bolnosti. Utvrđeno je da su pacijenti s aknama često stigmatizirani te da se suočavaju s velikim profesionalnim i socijalnim poteškoćama, što u konačnici dovodi do učestalijeg izostajanja adolescenata iz škole te smanjene radne učinkovitosti u odraslih.

Ne zaboravimo da se akne ne nalaze samo na licu već ponekad i na trupu (leđa), a u jednom istraživanju oboljeli su naveli da drugi povezuju njihove akne na trupu s nezdravim ili nehigijenskim navikama, što je naravno daleko od istine. Za stres znamo da pogoršava sva upalna stanja tako da je ovo jedan začarani krug, u kojem osobi treba pomoći da pronađe izlaz. Osobno smatram da bi u zemljama naše regije projekti s ciljem smanjenja stigmatizacije svih kožnih bolesti bili itekako potrebni i nadam se da će isti postojati u budućnosti, a dotad svatko može krenuti od sebe.

Upala i prehrana

U službenim smjernicama se ne navodi da određeni prehrambeni obrasci utječu na nastanak ili tijek ove bolesti, ali razlog tome je što ne postoji dovoljan broj kvalitetnih istraživanja na temelju kojih bi se moglo zaključiti da postoje dokazi za određenu preporuku. Ipak, svi znamo da prehrana igra važnu ulogu u cjelokupnom zdravlju pojedinca te treba poticati zdrav način života i prehranu bogatu zdravim nutrijentima. Poznato je da određene namirnice mogu imati proupalni učinak na tijelo, a to su općenito “ultra” prerađene namirnice s povećanim udjelom šećera, soli, masti i aditiva.

Hrana i pića koja spadaju u ovu kategoriju mogu se smatrati nezdravima i mogu povećati upalu bilo gdje u tijelu. Primjeri su sladoled, čips, keksi od žitarica, gazirana pića, brza hrana (hamburger, pomfrit, umaci s visokim udjelom masti), jogurti sa šećerom i aromama, instant juhe ili alkoholna pića. Epidemiološka istraživanja su pokazala da je veća učestalost akni u populaciji gdje je takozvani zapadnjački način prehrane, a mediteranska prehrana se u većini slučajeva (svih bolesti) preporuča kao zdravija alternativa. Dodatno, neka istraživanja naglašavaju negativan utjecaj namirnica visokog glikemijskog indeksa i laktoze na akne te iako ne postoje čvrsti dokazi ponekad se u praksi savjetuje izbjegavanje ovih namirnica.

Hormoni i akne

Poznato je da su akne jedan od simptoma žena oboljelih od sindroma policističnih jajnika, a uzrok tome je povećanje razine muških hormona (i nekih metabolita). Međutim, sve više dokaza ukazuje na povezanost između teških oblika akni ili onih otpornih na liječenje s metaboličkim sindromom, kojeg karakteriziraju centralna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u predjelu trbuha), inzulinska rezistencija, dislipidemija (poremećaj razine masnoća u krvi) i hipertenzija (povišeni krvni tlak).

Da ne ulazimo duboko u upalne čimbenike, hormone i druge stručne izraze, poruka koju trebate zapamtiti je da poradite na smanjenju stresa i poboljšanju prehrambenih obrazaca (idealno uz stručnu osobu), provjerite s vašim liječnikom obiteljske medicine imate li neke od rizičnih čimbenika navedenih u ovome tekstu te, još jednom ponavljam, ne stigmatizirate ili učite ljude u svojoj okoline da ne stigmatiziraju osobe s bilo kojim (kožnim) bolestima.

Zaključak

Uz navedene unutarnje čimbenike koji mogu utjecati na nastanak ili otežano liječenje akni, valja spomenuti i vanjske čimbenike poput onečišćenja iz zraka (na koje je teško utjecati), duhanski dim (kojeg pak možete izbjegavati) te potrebu za zaštitom od sunčevog zračenja jer ono 365 dana u godini može pogoršati sva upalna kožna stanja. Ukoliko imate dodatnih pitanja na ovu temu kontakt mail ili broj dostupan vam je na webu.

Literatura

• Tan J, Beissert S, Cook-Bolden F, Chavda R, Harper J, Hebert A i sur. Evaluation of Psychological Wellbeing and Social Impact of Combined Facial and Truncal Acne: a Multi-national, Mixed-Methods Study. Dermatol Ther (Heidelb). 2022;12:1847-58.
• Guguluș DL, Vâță D, Popescu IA, Pătrașcu AI, Halip IA, Mocanu M, Solovăstru LG. The Epidemiology of Acne in the Current Era: Trends and Clinical Implications. Cosmetics. 2025;12:106.
• Amuzescu A, Tampa M, Matei C, Georgescu SR. Adult Female Acne: Recent Advances in Pathophysiology and Therapeutic Approaches. Cosmetics. 2024;11:74.
• Annunziata G, Verde L, Zink A, Muscogiuri G, Albanesi C, Paganelli A i sur. Plant-Based Foods for Chronic Skin Diseases: A Focus on the Mediterranean Diet. Curr Nutr Rep. 2025;14:42.
• Endres LM, Bungau AF, Tit DM, Bungau GS, Radu A, Diaconu CC, Marin RC. Acne Vulgaris Associated with Metabolic Syndrome: A Three-Case Series Highlighting Pathophysiological Links and Therapeutic Challenges. Diagnostics (Basel). 2025;15:2018.