Medicina životnog stila relativno je novo područje o kojemu se sve više priča te se danas životne navike povezuju gotovo sa svim zdravstvenim tegobama pa je bilo za očekivati da će poveznica postojati i s dermatološkim stanjima. Ovaj tekst nastao je na temelju preglednog rada cijenjenih dermatologa iz različitih država te sumira sve što je znanstveno pokazano dosad o temi starenja kože i životnih navika.
“Šest stupova” povezanih sa starenjem kože
Iako je prva asocijacija na starenje kože estetska medicina ili pak korištenje kozmetike, možda bismo se trebali zapitati koliko sati smo sinoć spavali, koliko koraka u danu smo napravili te jesmo li se u zadnja tri dana čuli s nekim od bliskih prijatelja. Iako se na prvi pogled ne čini povezano, danas znamo da je utjecaj gena otprilike 2% na starenje kože, dok je oko 80% pod utjecajem vanjskih čimbenika – a na njih možemo utjecati. Upravo zato šest različitih životnih navika, jer mogu utjecati na oksidativni stres, kroničnu upalu, disfunkciju mitohondrija te razgradnju kolagena, mogu dugoročno uvelike ostaviti trag i na našoj koži.
Prehrana
Ono što jedemo, između ostalog, izravno utječe i na to koliko nam brzo stari koža, a nekoliko mehanizama je i detaljnije opisano u literaturi. Primjerice, ako jedemo puno namirnica visokog glikemijskog indeksa ili npr. prženu hranu u tijelu nastaju napredni produkti glikacije (tzv. AGE), koji oštećuju naš kolagen te zbog toga koža može biti manje elastična. Suprotno tome, polifenoli (voće, povrće, maslinovo ulje) i omega-3 masne kiseline smanjuju stvaranje upalnih tvari u kožnim stanicama. Ovo objašnjava zašto istraživanja dosljedno povezuju mediteransku prehranu s manje bora i blažim znakovima fotostarenja. Za kraj ako prehranom narušavamo ravnotežu crijevnog mikrobioma (previše šećera, premalo vlakana), crijevna barijera postaje “propusnija” što izaziva blagu upalu u cijelom tijelu – zbog čega dolazi do razgradnje kolagena.
Fizička aktivnost
Prema istraživanjima pozitivni učinci fizičke aktivnosti na kožu mjerljivi su već nakon jednog treninga. Primjerice jedan aerobni trening može povećati protok krvi kroz kožu i do osam puta, poboljšavajući dostavu hranjivih tvari i termoregulaciju. No, dugoročni učinci su još zanimljiviji: redovito vježbanje potiče stvaranje molekule zvane IL-15, koja pokreće nastanak novih mitohondrija u stanicama – što znači bolju energetsku “opskrbu” kože i manje reaktivnih kisikovih spojeva (slobodnih radikala) koji oštećuju stanice.
Regulacija stresa
Povišeni kortizol izravno je povezan sa slabijim oporavkom kožne barijere, smanjenom količinom prirodnih ovlaživača u koži i sporijim cijeljenjem nakon ozljede. Kronični stres ide korak dalje: produljena izloženost hormonima stresa narušava rad mitohondrija u kožnim stanicama i povećava oksidativno oštećenje te povećava aktivnost enzima koji razgrađuju kolagen.
Spavanje
Pokazalo se da ljudi koji imaju problema sa spavanjem imaju veći gubitak vlage kroz kožu (TEWL), manju vlažnost vanjskog sloja kože i sporiji oporavak nakon oštećenja kožne barijere. Nadalje, u nekim istraživanjima, odrasli s kroničnim manjkom sna imaju povišene razine upalnih markera CRP i IL-6, što je povezano s ubrzanim stvaranjem bora i smanjenom gustoćom kolagena u koži.
Izbjegavanje određenih vanjskih čimbenika
Zagađenje iz zraka, duhanski dim, alkohol i sunce su dosad najviše istraženi vanjski čimbenici koji mogu negativno djelovati na kožu.Od svih navedenih sunce je definitivno glavni krivac za preuranjeno starenje kože te mogući uzrok zloćudnih promjena stanica kože. Ipak, treba dodati da i pušenje i zagađenja iz zraka potiču prekomjerno stvaranje melanina što doprinosi stvaranju tamnih mrlja.
Društvena povezanost
Autori sami priznaju da izravni dermatološki dokazi za ovaj stup još uvijek nedostaju – ali sustavne promjene povezane sa socijalnom izolacijom (kronična upala, disregulacija kortizola, oštećena vaskularna funkcija) prate iste putove uključene u starenje kože. Drugim riječima, “briga o odnosima” možda nije tako daleko od “brige o koži” kako bismo pomislili.
Zaključno
Životni stil nije zamjena za dermatološku terapiju, ali može uvelike pomoći kod različitih stanja pa tako i pojave znakova starenja kože. Iako su u većini slučajeva potrebna dodatna istraživanja, u svim navikama se prožima sličan mehanizam (upala, oksidativni stres i dr.) te se čini da briga o koži ipak počinje puno prije nego što posegnemo za bočicom seruma (osim ako je SPF proizvod u pitanju!)
